Više od jednog veka tradicije
Gajenje maline u Srbiji datira još od kraja 19. veka, kada su iseljenici doneli američke sorte u plodna brdska područja zapadne Srbije. Danas se malina uzgaja na više od 20.000 hektara, sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od oko 108.000 tona, čime Srbija zauzima treće mesto u svetu, iza Rusije i Meksika.
Poznata kao „Crveno zlato“, malina učestvuje sa oko 10% u ukupnom izvozu prehrambenih proizvoda Srbije i sa približno 30% u izvozu voća i povrća. Tokom 2024. godine izvezeno je oko 80.000 tona zamrznute maline, pre svega u Austriju, Italiju i Nemačku, koje zajedno čine dominantan deo izvozne vrednosti. Srbija je najveći snabdevač Francuske zamrznutim voćem i drugi najveći dobavljač Nemačke unutar Evropske unije.
Proizvodno jezgro obuhvata zapadnu Srbiju i Šumadiju, sa oko 86% ukupne nacionalne proizvodnje. Regioni oko Čačka, Arilja i Ivanjice pružaju idealan mikroklimat: hladne zime za period mirovanja, blaga leta za plodonošenje i dobro drenirana, umereno kisela zemljišta koja razvijaju intenzivnu aromu i koncentrisan ukus.
3.
najveći proizvođač
maline na svetu